Okrug Ida-Virumaa (Ida-Virumaa)
U okrugu živi 168.656 ljudi što čini 12,6% ukupnog stanovništva Estonije (siječanj 2009.) Prema etničkom podrijetlu, 71.3% stanovništva su Rusi, 19,7% su Estonci, 2,7% su Ukrajinci, 2,7% su Bjelorusi i 1,4% su Finci
Glavni grad okruga je Jõhvi u istoimenoj ruralnoj općini. Postoji još 5 urbanih i 16 ruralnih općina.
Zemljovid - Okrug Ida-Virumaa (Ida-Virumaa)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Estonija
Zastava Estonije |
Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
EUR | Euro (Euro) | € | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
ET | Estonski jezik (Estonian language) |
RU | Ruski jezik (Russian language) |